Poštovani,

Kao nevladino udruženje priređivača igara na sreću Crne Gore (UPIS), Obraćamo Vam se, još jednom, povodom razmatranja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, koji je od januara 2012. godine u skupstinskoj proceduri i naseg učesca u raspravama o navedenom Predlogu zakona na sjednicama:
- 7. marta 2012., Odbora za ekonomiju finansije i budzet, kao maticnog i
- 12. marta 2012., Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, kao nadleznom,
zbog cega smo, neobično prijatno, iznenađeni razumjevanjem Predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, suštine problema i senzitivnošću u odnosu na primjereno uvažavanje izvornog nevladinog sektora i njegove uloge u demokratskom društvu. Kako on, tako i članstvo Odbora, je imalo istančan sluh da razgonetne bitno od nebitnog, stvarno i pravno od neistinitog i nepravnog. Naš angažman na predmetnim zakonskim novelama traje već 10 mjeseci sa jednim jedinim ciljem – da Crna Gora dobije kvalitetan, provodljiv, zakonski kohezioni i evropski prihvatljiv propis. Vjerujemo da smo umjeli da doprinesemo da se industrija igara na sreću sagleda u boljem svijetlu, autentično, lišena negativnog bekgraunda, koji se u svakodnevnici nedobronamjerno predstavlja, jer to šteti javnom interesu.

Predsjednik i članovi pomenutog Odbora bili su u prilici da se uvjere da Državna uprava u ovoj oblasti za četiri godine svog postojanja nije uspjela da se osposobi, niti na domaćinski način da koristi sredstva poreskih obveznika, što se najbolje može očitati u tome da su na službena putovanja po egzotičnim destinacijama u prethodnim godinama potrošili aprox. 157.000,00 € – što direktno, što preko Uprave za kadrove, a da pritom nijesu ni zagrebli u osnovni zadatak iz čl.77 ZIS, tj. nisu preusmjerili ta sredstva u instaliranje on line monitoringa nad radom priređivača, čime su jako oštetili vitalne državne interese. Takođe se mora primjetiti da je rad oko Predloga zakona bio duboko netransparentan, izmješten iz svera javnih interesa, stihijski i tašt, zbog čega smo bili svjedoci da se ključne potrebe javnog interesa jednostavno zaobilaze, a ističu i pošto-poto guraju neprimjerena i logički kontradiktorna rešenja.
UPIS je tek na pomenutom Odboru imao priliku da razmjeni argumente sa predlagačem zakona, iz čega je očigledno da je predlagaču u odnosu na nevladin sektor bio potreban medijator.
Tek uz pomoć Predsjednika i članova Odbora i činjeničan pristup, izbili su na vrh i isplivale sve pravne i demokratske nekorektnosti i potpuno protivurječje predloženih normi, neiskrene i neutemeljene volje predlagača. Zbog toga UPIS može, naravno, samo konstatovati da Predlog zakona nije dobar i da treba donijeti novi savremeni zakon, čime bi bila iscrpljena njegova misija, jer je volja predlagača zakonomjerno autoritativna i svakako će dovesti do usvajanja jednog deplasiranog zakonskog teksta, u čemu je UPIS nemoćan. Međutim, UPIS će istrajati u do sada iznošenoj argumentaciji, dok se sve stvari ne izvedu na čistac i ne ogoli odgovornost za pravne, ekonomske i socijalno-humanitarne posledice koje će izvjestno nastati, ako se aklamacija produži i Predlog zakona usvoji.

Ovako iskustvo nemamo na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo,zbog cega ovim putem zelimo da ukazemo na više pojedinostii:
Prije svega, na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo Predlog zakona u Skupstini Crne Gore su, suprotno članu 67 poslovnika Skupstine i članu 9 stavovima 1, 2, i 3 Poslovnika Vlade predstavljali neovlašćeni predstavnici Vlade, Bojana Bosković pomoćnica Ministra finansija i Radmila Vorotović, namještenik u upravi za igre na sreću,zbog čega se neregularna praksa koja je pratila izradu navedenog predloga zakona (uradjen bez sveobuhvatne analize,nekompetentne radne grupe, kvalitetne javne rasprave, a cjelokupnu proceduru do dostavljanja u Skupstinu prošao je nezakonito čiji je rezultat Predlog Zakona sa nepovoljnim uslovima poslovanja koji guši priredjivače igara na sreću u Crnoj Gori), zapravo nastavila i u Skupstini Crne Gore, zakonodavnom organu koji donosi, ali I primjenjuje propise.

Ocjenjujemo spornim ustavni osnov Predloga zakona (član 16 stav 1 tačka 5) jer se radi o Predlogu zakona koji je veoma značajan za prava i interese gradjana,o čemu predlagač zakona nije vodio računa. Ukazujemo na masovnost učesnika u ovoj djelatnosti – široki krug korisnika ovog Zakona. Koje su to grupe gradjana koji ovaj Predlog zakona ima za njihova prava i interese? To su prije svega:

(1) Ranjive grupe za čije potrebe se izdvaja 60% prihoda od igara na srecu i dijele preko projekata NVO-a,zbog čega Predlog zakona ima ne samo ekonomski,nego i socijalni karakter, te stoga i jeste od izuzetnog značaja za prava i interese ove grupe gradjana;

(2) Igrači – populacija kojoj je glavna karakteristika masovnost, ali i prava i slobode koji su priređivači i država dužni da im garantuju, kako njihova prava ne bi bila povrijeđena. A zna se, bez igrača nema ni privredne grane – industrije zabave – uslužne djelatnosti od koje, pored igrača, korist imaju i priređivači i država.

(3) Priređivači igara na sreću – privredna društva, čija prava su preko prava na privatnu svojinu i privatnu inicijativu i, iz njega, kao jednog od osnovnih ljudskih prava izvedenih ostalih ustavnih prava, prvenstveno garantovanih članom 59 Ustava Crne Gore.

( nabrojane prethodno navedene činjenice koje karakterišu djelatnost igara na sreću kao uslužnu djelatnost, socijalno humanitarnog karaktera, isključivo pravo države Crne Gore od javnog interesa koji se ostvaruje…definisan je članom 5 važećeg Zakona o igrama na sreću).

Namjerom da priređivače i njihov ekonomski interes stavimo na poslednje, a ne na prvo mjesto,jeste što ističemo da ova grana industrije i uslužne djelatnosti nema lukrativni karakter samo za relaciju priređivač – igrač – država,što znači da nije stavljena samo u kontekst ekonomske, vec humane, socijalne dimenzije za ogroman broj građana (predlažemo da provjerite koliko je na poslednjem konkursu Vladine Komsije za raspodjelu sredstava NVO-ama podijeljeno sredstava, prihodovanih od igara na sreću).

Đe su tu priređivači (sada ima 53 privredna društva) i njihova potencijalna brojnost koja stvaranjem povoljnog poslovnog ambijenta treba da doprinese razvoju ove uslužne djelatnosti, ostvarivanjem ličnog ekonomskog interesa a time i povećanju prihoda u Budžetu Crne Gore? Priređivači su odredbama Predloga zakona marginalizovani.

Zapravo Predlogom zakona su uvedene biznis barijere s rigidnim kaznenim oderedbama ove grane industrije kojim je sankcionisan kao oblik privređivanja koje treba kazniti (viđeti 60-tak kaznenih odredbi koje prate 39 članova Predloga zakona), a koje priređivače treba da odvedu u ilegalu ili bankrotstvo. A gdje je tu onda javni interes Crne Gore?

3.Posebna priča je Obrazloženje Predloga zakona kojom je predlagač obmanuo institucije države Crne Gore, koji u sebi sadrži više elemenata obmane, posebno u dijelu Obrazloženja u kojem Predlagač tvrdi : “Da ne postoje odgovarajući propisi EU, kao ni potvrđene međunarodne konvencije sa kojima je potrebno uskladiti Predlog zakona o ozmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću.( na šta je potrošeno 157.000.00 na putovanja u inostranstvo?)

Uz objašnjenje sa svega tri rečenice šta je sve promijenjeno ali ne i zašto, izostali su odgovori:

a) Da li je problem koji je zahtijevao izmjenu važećeg zakona pravilno definisan;
b) Da li je ovakva regulativa najbolji način i intervencija u rješavanju datog problema;
c) Da li su norme jasne, konzistentne i dostupne korisnicima;
d) Da li je propis saglasan sa pravnim sistemom;
e) Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove i
f) Kako obezbijediti primjenu propisa.
g) Kao i analiza efekata

Iz Obrazloženja Predloga zakona izostao je obavezni RIA obrazac (analiza procjene uticaja propisa), ili obavezno obrazloženje zašto u postupku pripreme zakona nije vršena primjena RIA, čime je prekršen član 33 Poslovnika Vlade Crne Gore.

Da ga je bilo,možda na Odboru za ekonomiju budžet i finansije kod većine poslanika ne bi otvorio dilemu da se ponuđenim rješenjima Predloga zakona zapravo nanosi šteta privrednim društvima zbog čega je taj Odbor zatražio od Ministarstva finansija dostavljanje informacije o predvidljivosti mogućih prihoda kao i visinu poreskih stopa i iskustva u regionu u prihodovanju države od ove djelatnosti.
Na sve ovo ukazivano je od strane predstavnika Upis-a, članovima Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo kao i da li je Poslovnikom Skupštine u utvrđenoj obavezi (član 67 Poslovnika Skupštine) šta treba da sadrži obrazloženje zakona, Poslovnik prekršen. Izostalo je uvažavanje Odbora za ustavna pitanja I zakonodavstvo da norme Predloga zakona i samog Zakona nijesu konzistentne sa pravnim sistemom. Naročito je problematičan član 77 Zakona o postepenoj primjeni zakona,čega nema u pravu.A svaka druga norma je takva da izaziva veliku sumnju, zabrinutost i pravnu nesigurnost, s jedne strane, i otvoreno polje za diskrecionu vlast, s druge. Izmjene Zakona su obuhvatile više od polovine odredbi važećeg Zakona, a krucijalne stvari nijesu riješene,z bog čega je Predlog zakona neprimjenljiv u praksi i nemoguće ga je popraviti bilo kakvim intervencijama. Nomotehnika Predloga zakona je takođe diskutabilna. Predlog zakona je prenormiran da bi se prikrile nezakonite radnje Uprave za igre na sreću iz prethodnog perioda.

Posebno je interesantan podatak koji je sopštila pomoćnica ministra finansija, g-djica Bošković da “postoji zvanična i nezvanična radna grupa” i da je namještenik Uprave za igre na sreću Radmila Vorotović bila” član radne grupe”. Koje!? Odboru je ukazano i na nelegitimno prisustvo predstavnika Predlagača zakona.
Da tu postoji stvarni problem, potvrdili su ovlašćeni predstavnici Vlade na Odboru za ekonomiju. Direktor uprave za igru na sreću, Aleksandar Moštrokol potvrdio je poslanicima da Uprava za igre na sreću:
– Funkcioniše sa 50% kapaciteta;
– Nema informacioni sistem za kontrolu priređivača, za koji ocjenjuju da je složeniji od poreskog informacionog sistema I da za njega trebaju enormna sredstva;
– Nema dovoljno znanja;
– Nema pomoćnika Direktora i
– U ovom trenutku ništa ne kontroliše.”

( U razlozoma za donošenje zakona nije navedeno da postoji takav problem i da ga treba otkloniti)

( Svi navodi zabilježeni su kamerom TV 777,akreditovane TV koja je pratila raspravu na dva skupštinska Odbora.)

Jasno je da je nadzor diskutabilan i da je ovakav rad Uprave za igre na srecu štetan, te ispade da su priređivači igara na sreću krivi što ne kontrolišu sami sebe, pa ih tolikim brojem kaznenih odredbi iz Predloga zakona treba sankcionisati. Izostanak online praćenja i kontrole igara na srecu, što je od 2007 godine bio osnovni zadatak Uprave za igre na sreću, napravilo je veliku štetu državi Crnoj Gori, jer bi prihod od ove privredne djelatnosti bio veći.

Upravo je izjavom Direktora Uprave za igre na sreću šta je cilj predloga zakona – da se neznanje ljudi u Upravi za igre na sreću i nedostatak stručnog kadra,nadomjesti visokim poreskim stopama I koncesionim naknadama I na taj način pribavi prihod Budžetu,ne vodeći pritom računa da li se krši osnovno ljudski pravo,pravo na privatnu svojinu I inicijativu,koje je uz pravo na život,osnovno ljudsko pravo, čijim kršenjem se pojedinac gura u bankrot I da to upravo radi država uskraćujući ostvarivanje prava regulisano članom 59 Ustava Crne Gore.Takođe izjava Ministra finansija na istom odboru “. Da je jedan od razloga za donošenje zakona to što je Lutrija Crne Gore bila prethodno državno preduzeće,a sad je privatizovana.” (!!??). Da li jedna od rijetkih,a možda i jedna od najuspješnijih privatizacija u Crnoj Gori (sa utrostručenim brojem radnika I budžetskim prihodom ostvarenim u zadnjih 5 godina, kome je ekvivelent prethodnih 15 godina ostvarivanja budžetskih prihoda od ovog privrednog društva) je pravi, ali naknadno saopšteni razlog predloženih I prenormiranih izmjena u Predlogu zakona o igrama na sreću.

Ovim putem još jednom ukazjemo na netransparentan postupak predlagača zakona u kome niko od priređivača igara na sreću nije učestvovao, koji se odvijao na nivou jednostranosti,bez prethodno urađene analize stanja u odnosu na koju je trebalo normativno organizovati ovu oblast i to kroz javnu debatu i konsultacije sa svim relevantnim akterima,korisnicima, privrednim društvima, grupama građana, NVO-ama i pritom svim zainteresovanim stranama pružiti priliku da iznesu svoje stavove, čime bi doprinijeli transparentnosti donošenja odluka u Vladi.

Iz svega proizilazi da Predlog zakona nema:logičnost,skladnost,ciljnost i funkcionalnost.

S toga je naš predlog da se donese nov, kvalitetan zakon u oblasti igara na sreću, zakon koji će od ove oblasti napraviti visoko profitabilnu industriju i pomoći državi da ima dobru izvoznu granu privrede, zakon koji će spriječiti postojanje sive zone i dovesti da kvalitet obavljanja posla dodje do izražaja,zakon koji će smanjiti problem zavisnosti i kriminala, što će se dogoditi sa potpunom kontrolom njegove primjene i, konačno, zakon koji će jednako tretirati sve učesnike u ovoj grani privrede.

Napomena: Na sajtu Udruženja Upis pod nazivom www.upisigre.me nalaze se i video zapisisjednica pomenutih Odbora.

S poštovanjem,

Nvo – Upis
Udruženje priređivača igara na sreću Crne Gore
www.upisigre.me

Dostavljeno:

Potpredsjednicima Skupštine Crne Gore
Generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore
Zamjeniku generalnog sekretara Skupštine Crne Gore
Predsjednicima poslaničkih klubova Skupštine Crne Gore
Tel: 020/414-519; fax: 020/234-520;

E-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ; www.upisigre.me
PIB 02848767 Ž.R. 520-5138-84 Hipotekarna banka, Podgorica
Adresa: Rimski trg br.50, Podgorica, Crna Gora